Tri najveća telekoma u Hrvatskoj, HT, A1 i Telemach, u 2023. godini očekuju nastavak pozitivnih poslovnih trendova, posebice zbog ulaska Hrvatske u eurozonu i šengen, kao i ulaganja u mrežnu infrastrukturu i radiofrekvencijski (RF) spektar, za što javna dražba počinje 16. siječnja.
To uz ostalo ističu
predsjednici uprava tih telekoma za Hinu, koji se slažu u ocjeni da je
za njihovo, ali i ukupno poslovanje u Hrvatskoj, potrebno nastaviti s
digitalnom i zelenom tranzicijom te stvaranjem boljeg zakonskog i
investicijskog okvira, s daljnjim rasterećenjem gospodarstva od
parafiskalnih nameta. Osvrnuvši se kratko na proteklu 2022. napominju da su unatoč
izazovnom makroekonomskom okruženju, inflatornim pritiscima i cijenama
energenata, ostvarili dobre poslovne rezultate (koji će se za cijelu
godinu znati krajem siječnja i u veljači), uz nastavak ulaganja u
optičke i 5G mreže u cijeloj Hrvatskoj te poboljšanje korisničkog
iskustva. Nebis: HT u 2023. nastavlja stvarati vrijednost za gospodarstvo, društvo i dioničare "HT će u 2023. nastaviti 'navigirati' kroz turbulentno i volatilno
okruženje stvarajući vrijednost za gospodarstvo, društvo i svoje
dioničare”, poručuje predsjednik uprave HT-a (Hrvatskog telekoma) Kostas
Nebis, predviđajući da će 2023. biti teška godina, jer ekonomski
izgledi za većinu svijeta nisu dobri nego opterećeni inflacijom i
prigušenim gospodarskim rastom. U tome, dodaje, ni Hrvatska nije iznimka, iako joj kombinacija ulaska
u eurozonu, povijesno visokog investicijskog rejtinga i ulaska u
šengen, daje pozitivno obilježje na početku godine. "Za Hrvatsku je bitno iskoristiti svaku priliku i pokušati izvući
maksimum unatoč nepovoljnim uvjetima. Digitalizacija je jedna od
ključnih poluga za bolje suočavanje s krizom, povratak ka oporavku i
jačanje gospodarske konkurentnosti, a u srži svega je mrežna
infrastruktura, odnosno optika i 5G. Stoga u prevladavanju ove situacije
okvir mora biti poticajan za ulaganja i podržavati industrije i
kompanije koje imaju transformativnu moć i snagu da brže izvedu druge
industrije iz krize”, smatra Nebis. Od mjera koje bi bile iznimno važne ističe racionalizaciju
parafiskalnih naknada, poput prava puta, što po njemu predstavlja veliko
opterećenje za Hrvatsku, "pogotovo s obzirom da trenutno stanje nije
održivo i tim više jer 13 zemalja EU ne naplaćuje pravo puta, dok većina
ostalih naplaćuje višestruko niže iznose, što omogućuje usmjeravanje
sredstava u važne investicije". Tu je i prilagodba regulacije cijena fiksnog širokopojasnog
interneta, što je bio jedan od glavnih razloga pada Hrvatske na lanjskoj
DESI ljestvici, a potrebna je i modernizacija regulative kako bi u
područjima u kojima korisnici imaju više mogućnosti izbora vrijedili
uvjeti slobodnog tržišta, a dopuštanje HT-u da snizi cijene ispod
sadašnjih koristilo bi svima - gospodarstvu, društvu i posebice
korisnicima. Komentira i da će se globalno gospodarstvo u 2023. zbog jedne od
najvećih energetskih kriza u zadnjih 50 godina suočiti s velikim
usporavanjem, pri čemu će gospodarska aktivnost u Europi po svoj prilici
biti najteže pogođena, a eurozona i većina zemalja EU-a suočit će se s
teškom prvom polovicom godine. "Recesija prijeti i Hrvatskoj s očekivanim gospodarskim rastom oko 1
posto, pri čemu samo do kraja prvog tromjesečja ograničene cijene
energije predstavljaju veliki izazov za industriju. Uz prognoziranu
inflaciju na razinama od 6 do 7 posto, poslovno okruženje će biti vrlo
izazovno, što znači da će gospodarstvo nastaviti funkcionirati u
"kriznom stanju”", ocjena je Nebisa. Dvorjančanský: A1 Hrvatska nastavlja ulagati u mrežnu infrastrukturu Predsjednik uprave A1 Hrvatske Jiří Dvorjančanský smatra da će u
2023. pritisak inflacije svakako oblikovati poslovne rezultate i
utjecati na razvoj nacionalnog gospodarstva, tim više što, kako kaže,
projekcije nisu nimalo optimistične i pokazuju da je svijet pred
recesijom, što godinu uz galopirajuću inflaciju čini još izazovnijom. Za ulazak Hrvatske u eurozonu i šengen kaže da će biti oslonac gospodarstvu i dodatna podrška razvoju. "Sigurno će doprinijeti još većem broju turista, što za telekome,
osim prihoda, znači i znatno veća ulaganja kako bi podržali najbolje
korisničko iskustvo, pogotovo u ljetnim mjesecima”, dodaje
Dvorjančanský. Komentira da će 2023. obilježiti i daljnje transformiranje poslovanja
u digitalno i zeleno odnosno održivo, što će dobrim dijelom diktirati
trendove u ICT industriji pa i u telekom sektoru. Kako je
telekomunikacijska infrastruktura nove generacije temelj za te procese,
Dvorjančanský najavljuje da A1 Hrvatska vlastitim sredstvima i uz pomoć
EU fondova nastavlja graditi najveću optičku mrežu u urbanim područjima,
ali i u ruralnim, s ciljem da dva od tri kućanstva u Hrvatskoj ima
pristup A1 gigabitnoj optičkoj mreži. Sredinom 2023. planiraju i 90 postotno pokrivanje Hrvatske 5G mrežom,
a kako je jedan od imperativa matične A1 Telekom Austria Grupe
održivost u izgradnji mreža posebno vode računa o okolišnom utjecaju te
dodatno ulažu u ekološki prihvatljivu tehnologiju. Ježina: Telemach Hrvatska drži se plana ulaganja i spremam je za izazove Predsjednik uprave Telemach Hrvatska Adrian Ježina naglašava pak da
je taj telekom upravo u razdoblju obilježenom otežanim tržišnim
okolnostima napravio veliki zaokret u poslovanju (zadnje dvije godine),
čime su postali još spremniji za razdoblje koje je pred njima, a to se
odrazilo i na porast prihoda u protekloj godini (pri čemu ne iznosi
detalje). " U Telemachu se maksimalno trudimo prilagoditi novonastalim
okolnostima te zajedno s (matičnom) United Grupom radimo na konstantnom
usavršavanju infrastrukture i usluga. Ulažemo u brzu gigabitnu optičku i
mobilnu 5G mrežu, držeći se plana da kroz petogodišnje razdoblje, do
2025., uložimo 1,7 milijardi kuna”, podsjeća Ježina. I on smatra da će ulazak Hrvatske u eurozonu i šengen pozitivno
utjecati na cjelokupno tržište, pomoći stabilnosti i kontroli kamatnih
stopa, kao i na dodatni rast turističkog prometa. "Dodatni pozitivan učinak u Telemachu vezujemo i uz očekivano vrijeme
isporuke prilikom nabavke uređaja, tj. da će se rokovi isporuke
skratiti za otprilike jedan do dva dana”, iznosi Ježina. Sva tri telekoma predali zahtjeve za sve radiofrekvencijske spektre Telekomunikacijsko tržište u Hrvatskoj u 2023. čeka i dovršetak javne
dražbe za radiofrekvencijske spektre koje koriste telekom operatori, a
za što im dozvole istječu 2024. Proces je u jesen 2022. pokrenuo HAKOM, izvijestivši početkom
studenoga da su HT, A1 i Telemach ispunili sve uvjete i predali zahtjeve
za sve frekvencije, no iz tih telekoma, s obzirom da je proces u
tijeku, to nisu komentirali, kao niti što očekuje od dražbe, kakve
cijene, što bi trebalo učiniti s novcem koji od toga uprihodi državni
proračun ni drugo. Od javne dražbe se, prema ranijim procjenama iz HAKOM-a, očekuje oko
150 milijuna eura, ako se proda sav spektar koji se nudi na dražbi po
početnim cijenama. Riječ je o postupku javne dražbe za dodjelu prava uporabe
radiofrekvencijskog spektra za mobilne mreže pri čemu su za sve
frekvencijske pojaseve - 800 MHz, 900 MHz, 1800 MHz, 2100 MHz i 2600 MHz
- uvjete za sudjelovanje na nacionalnoj razini ispunila ta tri
telekoma. Postupak nadmetanja za te frekvencijske pojaseve počinje 16. siječnja
2023., dok se odluka o dodjeli dozvola očekuje tijekom prve polovice
ožujka 2023., a dozvole će se izdati na razdoblje od 15 godina, po čijem
ih je isteku moguće produljiti za još najviše pet godina prema
pravilima u EU-a.
Ipak, HT će, kako najavljuje, osim u velikim gradovima nastaviti s
ulaganjima i izgradnjom mrežne infrastrukture i u prigradskim i
ruralnim područjima te do kraja 2023. omogućiti gigabitne brzine
interneta za dodatnih 150 tisuća korisnika.
"Kao veliki potrošač električne energije, telekomunikacijski
sektor posebno je izložen vanjskim utjecajima. Stoga očekujemo
proinvesticijske mjere hrvatske vlade za održivost poslovanja i razvojnu
perspektivu kompanija, a time i cjelokupnog gospodarstva”, poručuje
Dvorjančanský.